Marijan KostrenčićPetak 20. svibnja bio je jedan od najdramatičnijih dana u hrvatskom medijskom prostoru, dan koji će odrediti razvoj medija u Hrvatskoj, a ime i hrvatskoga društva. To je bio zadnji dan za predaju ponuda za dobivanje koncesije za treći televizijski program koji je hrvatska vlada odlučila privatizirati. To je ujedno i prvi legalni natječaj za nacionalnu televizijsku koncesiju jer je onaj kojim je Nova TV dobila koncesiju u režiji Ivića Pašalića i njegovih ortaka iz kriminalnog medijskog kartela Grupo bio sve samo ne regularan. Da je Hrvatska postojala kao pravna država, taj bi se natječaj davno poništio i raspisao novi. No kako je stara vlast bilo potpuno u rukama Ivića Pašalića, a nova je u strahu od medijskih napada Grupoa, potpuno je jasno zašto se taj natječaj neće vjerojatno nikada poništiti.
Onaj tko dobije treći nacionalni program, imat će medijski prostor kojim će moći kreirati događaje u Hrvatskoj. Osim trome državne televizije i Nove TV čija je uprava krivim izborom urednika informativno-političkog programa propustila igrati značajniju ulogu, budući vlasnici trećeg programa bit će najmoćniji ljudi u zemlji, bez obzira na to koja stranka ili politička opcija bile na vlasti. No program će imati i dobru gledanost te će narušiti marketinški monopol državne televizije i njezine bezobrazno visoke cijene. Stoga će već za dvije do tri godine investicija od 10 milijuna eura vrijediti vlasnicima deset puta više.
Hrvatski zakon ne dopušta da vlasnik televizije ima više od 33 posto udjela. Zbog toga su se stvorili konzorciji od najmanje tri člana. Odluku o koncesiji donijet će Vijeće za radio i televiziju koje broji devet članova, a to bi moglo biti već do kraja lipnja, znatno ranije nego se mislilo. Razlog tome je želja većine članova Vijeća da upravo oni donesu odluku o koncesionaru prije donošenja novog zakona o elektronskim medijima nakon kojeg će vjerojatno biti izabrano novo Vijeće. Zakon bi se mogao izglasati u Saboru u prvoj polovici srpnja. Stoga ne čudi zašto među pojedinim natjecateljima vlada toliko zanimanje za svaku i najmanju informaciju o svakome članu Vijeća, među kojima je, kako doznaje Nacional, zavladao dosta veliki strah. Naime u zagrebačkim medijskim krugovima proširila se vijest da svaki glas Vijeća košta 200 tisuća eura, što članovi Vijeća žestoko demantiraju. Istovremeno su u strahu od tajnog nadzora i prisluškivanja telefona koji prema njihovu mišljenju radi policija ili POA želeći spriječiti moguće malverzacije i pokušaje korupcije. Ako se odluka ne donese do kraja lipnja, tada će biti donesena početkom listopada. Postoji i treća solucija – da se cjelokupni natječaj poništi zbog sukoba interesa među vladajućom koalicijom koja ipak ima odlučujući utjecaj na članove Vijeća. Dakako, najsretniji zbog poništenja natječaja bio bi Ivan Čaleta, alfa i omega Nove TV, koji je unatoč velikim pritiscima i teretu Grupoa uspio u relativno kratko vrijeme napraviti respektabilnu i financijsku uspješnu televiziju, s izuzetkom informativnog programa.
Većina domaćih kandidat za svoje su partnere odabrali strance koji imaju velikog iskustva u stvaranju televizija – no stranci, koji ih sada trebaju zbog trenutačnog zakona, iskoristit će prvu priliku da ih se riješe. Najveća će se bitka voditi između dva medijska giganta: njemačkog RTL-a i američkog NewsCorpa. U srazu dviju divova priliku vrebaju švedsko-nizozemski SBS, američki CME u vlasništvu kontroverznog sina kraljice make upa Estee Lauder i jedini potpuno domaći konzorcij moslavačke televizije Net.
Pregovori oko sastava konzorcija intenzivno su se vodili sa stranim televizijama zadnjih nekoliko mjeseci. Svega dan prije predaje dokumentacije izgledalo je da je sve do kraja posloženo. Dva najveća domaća igrača, TDR i HT, imali su potpisane predugovore sa SBS-om. S njima su dogovorili ravnopravni partnerski odnos u kojem bi pripadalo svakome trećina koncesije, kao što to zakon i propisuje. NewsCorp, koji je također bio zainteresiran za njih kao partnere, zbog toga je od natječaja odustao. Kako Nacional doznaje situacija se preokrenula u noći s 19. na 20. svibnja kada je Ivici Mudriniću u 2,45 ujutro stigao faks s novim uvjetima SBS-a. U prijedlogu novog ugovora SBS je tražio za sebe većinski paket dionica i sva upravljačka prava. Zahtijevali su da im TDR i HT drže prikriveno dio dionica koje će u pravo vrijeme prenijeti na SBS. Mudrinić je bio šokiran jer je SBS njega i Antu Vlahovića doveo pred gotov – računajući da nemaju vremena osnovati novi konzorcij do podneva te da će prihvatiti njihovu ucjenu.
Procjena SBS-a i njegovih savjetnika – a u Hrvatskoj je njihov glavni konzultant Toni Ramljak iz investicijske kuće CAIB – bila je loša. Nakon konzultacija s direktorima Deutsche Telecoma i Vlahovićem, Mudrinić odbija ulitmatum i iste noći kreće u akciju stvaranja novog konzorcija. Kako su u pitanju bili sati, u cijelome mu poslu pomaže Vladimir Smolec, vlasnik najveće marketinške agencije Digitel, koja radi i za TDR i za HT. U gluho doba noći kontaktiraju odgovorne iz Newscorpa i do jutra s njim obrazuju novi konzorcij od ravnopravnih partnera.
I na drugom se dijelu grada odvijala drama. Saznavši da su TDR i HT odbili ultimatum, SBS i njegovi konzultanti našli su se u izuzetno teškome položaju. Odjednom su ostali bez konzorcija koji bi slijedio njihova pravila igre. A vrijeme za predaju ponuda se počelo mjeriti u satima. I oni su se morali vratiti onima s kojima su prvima počeli pregovarati, a koji su već bili sigurni da je za njih natjecanje za treću mrežu završeno i prije predaje ponuda. U svemu tome imali su jednu sreću koja se zove Marijan Kostrenčić. Jedan od najvećih pretvorbenih lisaca, koji je svoje prste imao u duploj prodaji Večernjeg lista (prvo Zubaku i Nuiću, a zatim austrijskoj Styriji), formiranju Vipneta i nizu ostalih akvizicija. Uz pomoć njega to je jutro u konzorcij ušao Večernji list (30 posto), Hrvatska glazbena unija (24,5 posto), Hrvatski olimpijski odbor (2,5 posto) i sam Marijan Kostrenčić preko svoje tvrtke Intel (10 posto). Kako SBS sigurno nije odustao od svoga principa da ima većinski paket dionica, po svemu sudeći Hrvatska glazbena unija drži za njega 22,5 posto, a SBS će za njih financirati pokretanje programa što će stajati barem 10 milijuna eura. Ulaskom u konzorcij Večernji list jasno pokazuje u kojem se smjeru misli razvijati. Horst Pirker, direktor Styrije ima na umu stvaranje medijske kuće koja uz novine ima TV i radio. Da je tome tako pokazuju i pregovori oko kupnje radija Cibone koji su privedeni kraju.
Drugi po jakosti konzorcij je RTL-ov koji je okupio Podravku, Agrokor Avice Todorića, Atlantic Emila Tedescija, Hypo Vereins Bank Željka Kebera, čvrsto povezanoga s dvojkom iz vladajuće koalicije – SDP-om i HNS-om. Osnivač Radija 101, Keber ima medijskog iskustva i smatra ga se poštenijim čovjekom u hrvatskom medijskom prostoru. On je od samoga početka bio zainteresiran za kreiranje informativnog programa u konzorciju i time je uvjetovao svoje sudjelovanje u cijelome projektu. Iako je za to dobio čvrsta obećanja, vidjet će se što će biti dobije li RTL-ova grupacija koncesiju. Naime od samoga početka postoje velike sumnje da se uz taj konzorcij veže ime Europapress Holdinga i njegova suvlasnika Nine Pavića. Kao krunski dokaz njegova sudjelovanja u cijeloj igri oko dobivanja trećeg programa konkurenti iz ostalih konzorcija navode posjet predsjednika uprave njemačkoga WAZ-a, suvlasnika EPH-a, premijeru Račanu i predsjedniku Sabora Tomčiću.
U društvu Nine Pavića Erich Schuman je pohodio najviše hrvatske funkcionare lobirajući odmah na početku za opciju RTL-a kojemu je WAZ jedan od suvlasnika. Tim se činom premijer odredio odmah na početku na čijoj je strani, što su ostali natjecatelji primili s velikim nezadovoljstvom. Neki od članova konzorcija uvjeravali su nas da nema WAZ s njima nikakve veze, no protivnici iz drugih konzorcija smatraju da to nije istina i da bi dodjeljivanje koncesije RTL-u predstavljalo uspostavljanje potpunog medijskog monopola EPH-a u Hrvatskoj.
Potpuno domaći konzorcij je konzorcij Nezavisne televizije (Net) iz Kutine koji su sa skromnim sredstvima u posljednjih nekoliko godina napravili dosta veliki posao proširivši gledanost na skoro cijeli Zagreb i istočni dio Hrvatske. Kako Nacional doznaje, ako dobiju koncesiju, banke će ih pratiti u investicijama. Kao i ostali koncesionari, i oni lobiraju unutar vladajućih struktura i to na svim nivoima. A pobjednik će ipak biti na kraju onaj tko od devet članova Vijeća skupi pet glasova.
Članovi će morati odlučiti između osam ponuda od kojih je pet poznato, a tri su za sada nepoznate. Naime tek trećeg lipnja bit će javno otvaranje ponuda. Poznavatelji prilika tvrde da je bar jedna od tri ponude Ivana Čaleta koji je preuzeo natjecateljsku dokumentaciju preko svoje tvrtke Studio millenium.
Hoće li natječaj uspjeti vidjet će se vrlo brzo. Pitanje je kako će se oko s svega postaviti i HTV kojem također ne odgovara pojava nove tv mreže. Hoće li o pobjedniku odlučiti zaista fair borba i najbolji ponuđač ili će ipak u svemu glavnu ulogu odigrati politika. Igra počinje, no to će biti sigurno utakmica pod budnim okom javnosti. Naime, ulog u cijelom meču je prevelik, a rezultat bi mogao skrojiti sudbine mnogih. Pa i same Hrvatske.

Usred optužbi za korupciju, članovi Vijeća za radio i televiziju sumnjaju da krim policija i POA prate njihovo kretanje i prisluškuju telefoneUVJETI ZA DOBIVANJE KONCESIJE

Prema pravilniku natječaja postoji šest uvjeta za dobivanje koncesije. Prvi je programski uvjet, odnosno kakav program nudi svaki ponuđač. Određeno je koliko mora biti domaćeg, a koliko stranog programa. Vijeće će cijeniti više onu ponudu koja nudi veću minutažu domaćeg programa. Drugi uvjet su kadrovi. Onaj tko privuče veće profesionalce i poznatije ljude iz televizijskog medija, ima veću šansu. Treći i četvrti su tehnički i tehnološki uvjeti, odnosno iskustvo u pravljenju programa. Peti je uvjet adekvatan prostor, a šesti je uvjet financijske prirode. Godišnja cijena koncesije je 50 tisuća eura. Godišnji najam 48 temeljnih i 269 dopunskih odašiljačkih odnosno repetitorskih mjesta stoji pet milijuna eura. Ta se svota plaća netom poduzeću Odašiljači i veze koje je bilo u sastavu HRT-a.

ČLANOVI VIJEĆA ZA RADIO I TELEVIZIJU

Vijeće koje će odlučiti o pobjedniku natječaja sastoji se od devet članova. To su predsjednica Vijeća Branka Zovko Cihlar (profesorica na FER-u), Marina Mučalo, (novinarka i profesor na Fakultetu novinarstva), don Ivan Grubišić, Ivo Josipović (profesor na pravnom fakultetu), Bruno Gamulin (režiser), Ivo Mateljan (profesor na FRR-u u Splitu), Vlasta Ramljak (glumica iz Osijeka, a sada glumi u HNK Zagreb), Nikola Gamilac (bivši urednik Radija 101) i Zrinka Peruško (Institut za međunarodne odnose). Ako se prije ne promijeni zakon, njih bi devetero moglo donijeti odluku već krajem lipnja. Naravno, ako uspiju pročitati sve ponude od kojih svaka ima oko 400 stranica. Da bi u tome uspjeli, u manje od mjesec dana svaki bi morao pročitati detaljno oko 3000 stranica teksta. Ako brzo čitaju, možda će i uspjeti.