Franjo KomaricaKomisija "Justitia et pax" Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine u svom izvješću o stanju ljudskih prava u 2010. godini , koje je u utorak predstavljeno u Sarajevu, ponovno je ustvrdila kako je politički ustroj BiH temeljen na rješenjima iz Daytona "nepremostiva zapreka demokratskom iskoraku te zemlje i ujedno žarište sustavnog nijekanja temeljnih ljudskih prava i sloboda".

"Činjenica da su ekonomske štete nastale uslijed daytonske podjele zemlje već premašile ratnu štetu ukazuje na svu apsurdnost upornih ponavljanja o nedodirljivosti Daytona kojom nas plaše i obeshrabruju veleposlanici nekih država. U politički, teritorijalno i ekonomski ne samo podijeljenoj nego i suprotstavljenoj BiH, vladavina zakona, borba protiv korupcije, pozitivna uloga medija i razuman odnos prema prirodnim resursima gotovo da su osuđeni na neuspjeh", stoji u izvješću koje je predstavio predsjednik "Justitie et pax" BK BiH banjalučki biskup Franjo Komarica.

On je istaknuo kako se Crkva ne može pomiriti s takvim stanjem u kojemu svu svoju energiju mora usmjeriti na samozaštitu.

Tek mali napredak u području zaštite temeljnih ljudskih prava BiH je u proteklih godinu dana zabilježila time što je dobila bezvizni režim za putovanja njenih građana u zemlje članice Europske unije, konstatira se u izvješću.

"Justitia et pax" drži kako od osamostaljenja BiH 1992. pa do danas nisu stvoreni ni osnovni uvjeti za afirmiranje ljudskih prava, a da političke elite tri konstitutivna naroda "nemaju ni kapacitet ni volju iznaći bilo kakav demokratski kompromis za boljitak građana".

"Justitia et pax" BK BiH primjećuje također kako ni međunarodna zajednica nije značajnije pridonijela poboljšanju stanja u toj zemlji.

Tako se izrijekom kritizira Ured visokog predstavnika za BiH (OHR) a posebice njegova odluka da 2002. godine nametne izmjene entitetskih ustava uz ocjenu kako je time samo potvrđeno načelo etničke majorizacije većine nad manjinom i ujedno provedeno "dekonstituiranje Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda" jer oni sada više ne mogu zaustaviti niti jednu odluku za koju drže da ugrožava njihove nacionalne interese.

U izvješću "Justitie et pax" stoji i ocjena kako je djelovanje međunarodne zajednice u BiH doživjelo potpuni neuspjeh, a dokazom za to drže "propast projekta povratka prognanih i izbjeglih" jer se većina od njih dva milijuna i 680 tisuća nikada nije vratila prijeratnim domovima.

Izbori provedeni u listopadu 2010. godine samo su potvrdili koliko je BiH podijeljena zemlja u kojoj sve više jača nacionalna homogenizacija, ocjenjuje komisija.

"Justitia et pax" kritizira neprincipijelno koaliranje "nespojivih političkih opcija" čime se očevidno aludira na vlast ustrojenu u Federaciji BiH pod vodstvom Socijaldemokratske partije (SDP), no također se ukazuje na to kako je savezništvo HDZ BiH i HDZ 1990. s Miloradom Dodikom pokazatelj "potpune političke hipokrizije".

"Očevidno je da tzv. nacionalni politički lideri na političku pozornicu u BiH ne stupaju temeljem programskih načela, političkog uvjerenja niti u cilju hinjene zaštite nacionalnih interesa svog naroda nego isključivo s motivom grabljenja vlasti po svaku cijenu", ocjena je komisije "Justitia et pax".

Komisija tekođer zaključuje kako su Hrvati u najgorem položaju te podsjećaju kako ih je od prijeratnih 220 tisuća u Republici Srpskoj sada tamo ostalo tek nešto više od jedanaest tisuća, a predstavnike u vlasti im određuju drugi.

Izrijekom se tako kritizira izbor Emila Vlajkija za dopredsjednika Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda uz podsjećanje kako je to osoba koja je zdušno branila politiku Slobodana Miloševića.

Neprihvatljim je ocijenjeno i to da Hrvate u Predsjedništvu BiH predstavlja Željko Komšić, jer za njega nije glasovalo hrvatsko biračko tijelo.

"Justitia et pax" zaključno je pozvala Vijeće za provedbu mira u BiHB (PIC), tijelo koje čine najutjecajnije zapadne zemlje i Rusija te Turska i Japan, da konačno otvori proces temeljite ustavne reforme kojom bi se osigurao jednaki politički položaj tri konstitutivna naroda u BiH i jednakost svih građana pred zakonom.