Arhiva (Reuters)Vodeće sindikalne konfederacije zaposlenih u javnim i privatnom sektoru štrajkom žele izraziti nezadovoljstvo zbog novog vladinog programa štednje u kojem se predviđa smanjenje plaća, povećanje poreza i prodaja javnih preduzeća. Već danima se čuo poziv preko radija:

„Prekinimo rad od 12 do 3! Pozivamo zaposlene, privatnike i trgovce da sudjeluju na skupovima 15. juna, kako bi se prekinulo padanje u recesiju, koja znači zatvaranje firmi, nezaposlenost, siromaštvo i još više dugova!"

Tisuće aktivista i sindikalista okupilo se na središnjem atenskom trgu Syntagmi ispred parlamenta kako bi pokušali spriječiti zastupnike da raspravljaju o mjerama štednje. "Lopovi, izdajice!" uzvikivali su mnogi. "Gdje je otišao novac?"

Oko 1.500 policajaca zatvorilo je dio središta grada i postavilo je dvometarske metalne ograde ispred parlamenta. Oko 100-njak prosvjednika na njih je počelo bacati jogurte i kamenje. Policija je uzvratila suzavcem. Točan broj ozlijeđenih još nije poznat. U Ateni su zatvorene škole, javni prijevoz ne fiunkcionira jer su radnici u štrajku, a ista je situacija i u lukama, javlja BBC.

Budućnost EU-a? Europa u zamci toksičnih dugova

'Stečaj' ili 'bankrot': Bez recepta za spas Grčke

Ima li nade: Grčka tone u dugovima

Prema programu štednje, do 2015. godine trebalo bi se uštedjeti 28 milijardi eura. To je zapravo preduvjet da MMF i europske financijske institucije Grčkoj odobre nove tranše kredita za oporavak zemlje.

PASOK gubi podršku

Arhiva (Reuters)Nepopularne mjere štednje već mijenjaju političku mapu Grčke. Prema najnovijem istraživanju javnog mnijenja, za opozicijsku Novu demokraciju sada se izjašnjava 31 posto građana - četiri posto više nego za vladajući PASOK.

Na parlamentarnim izborima 2009. godine za stranku premijera Jorgosa Papandreua glasalo je čak 44 posto državljana Grčke. Premijer Papandreu našao se pred najvećim iskušenjem u svojoj političkoj karijeri.

Zbog rigoroznih mjera štednje on se sada suočava s oštrim kritikama koje stižu sa svih strana: ne samo od opozicije i sindikata nego i od pojedinih članova PASOK-a, koji smatraju da ovo nije put za izlazak zemlje iz dužničke krize. Novi program štednje, koji je utvrdila vlada, naći će se na dnevnom redu parlamenta idućeg mjeseca kada se također najavljuju novi štrajkovi.

Grčka ne smije bankrotirati

Postalo je jasno da prvobitni plan za spašavanje Grčke ne funkcionira. Usprkos velikoj pomoći, Grčka ne može izaći iz spirale sve većih dugova i neće biti u stanju da 2012. sama dobije novac na tržištu kapitala - a to je bio cilj.

Postavlja se pitanje kako bi na to trebalo da reagirati zemlje Euro zone? Njihov predsjednik Jean Claud Junker je rekao da tabua ne smije biti, da sve opcije moraju ostati otvorene.

Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble, na sastanak u Bruxelles došao je sa konkretnim idejama: „Najvažnije, odlučujuće je da se ojačaju snage privrednog rasta, jer ako se Grčka ne krene privredno razvijati, spasa neće biti. U okviru dodatnog programa pomoći, mora biti uključen i privatni sektor. I - danas nemojte očekivati nikakve konkretne rezultate."

I zaista do dogovora nije došlo.

Blagi bankrot

Schaeuble je ukazao na glavnu spornu točku - postavio je pitanje da li bi se privatni vjerenici, kao recimo banke i osiguranja trebali odreći određenog djela potraživanja koja imaju prema Grčkoj?

Njemačka time želi spriječiti da glavni nosioci dužničke krize budu porezni obveznici. Konkretno je predloženo da banke svoje stare Grčke obveznice zamjene za nove - sa dužim rokom trajanja. To je neka vrsta blagog bankrota.

Međutim, belgijski ministar Didier Renders smatra da se to može sprovesti samo na dobrovoljnoj bazi: „Smatram da bi bilo pogrešno kada bismo partnere primorali da to urade. To bi moglo da poremeti tržište kredita i donese velike probleme cijeloj euro zoni."

Većina ministara smatra da se radi samo o procjeni da Grčka neće biti u stanju dobiti dodatne kredite - a ne o činjenici. I zbog toga su se na meti kritike ponovno našle agencije za procjenu kreditne sposobnosti država - prebacuje im se da su previše moćne.

Predsjednik Centralne banke Italije i najvjerojatnije budući šef Europske centralne Banke Mario Draghi još jednom je iznio poziciju svog budućeg poslodavca - Grčka ne smije bankrotirati.

Autori: Kristof Haselbah, Bruxelles / Dijana Roščić