09.07.2011. / 09:31
Tisuće ljudi okupit će se i ovog 11. srpnja, u ponedjeljak, u Srebrenici kako bi još jednom odale počast žrtavama genocida što su ga prije šesnaest godina nad Bošnjacima iz toga kraja počinile snage bosanskih Srba pod zapovjedništvom Ratka Mladića, a dolazak u Srebrenicu potvrdio je i hrvatski predsjednik Ivo Josipović.
Predsjednik Josipović će uz predsjednika Europskog parlamenta Jiržija Buzeka, visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu Valentina Inzka te američkog veleposlanika u BiH Patricka Moona govoriti na komemoraciji što će se održati u Potočarima, nekadašnjoj bazi nizozemskih plavih kaciga iz sastava UNPROFOR-a.
Snage pod zapovjedništvom srpskog generala Ratka Mladića započele su 10. srpnja 1995. napad na Srebrenicu, grad pod bošnjačkim nadzorom koji je bio zona pod zaštitom Ujedinjenih naroda. Srebrenica je zauzeta 11. srpnja, a nizozemske snage UN pritom nisu pružale otpor. Mladićeve postrojbe zatočile su sve stanovnike Srebrenice na koje su naišle, nakon čega su protjerale žene i djecu a zarobljene muškarce danima su likvidirale.
Ne zaboraviti Srebrenicu
Masakr u Srebrenici bio je izravan povod za intervenciju međunarodne zajednice u BiH, koja je u konačnici i dovela do okončanja sukoba i potpisivanja Daytonskog sporazuma.
"Potrebno je da se nikada ne zaboravi genocid u Srebrenici, da se počinitelji genocida privedu pravdi i da iz te tragedije ne samo mi ovdje na širem prostoru regije nego i u cijelom svijetu izvučemo pouku o tome kako zločin nije način rješavanja problema, kako zločin ne smije biti dopušten i kako je genocid kakav je bio u Srebrenici mrlja na duši i savjesti čovječanstva", kazao je ovoga tjedna predsjednik Josipović prihvaćajući poziv organizatora da sudjeluje na komemoraciji 11. srpnja.
U odnosu na ranije godine popis govornika znatno je smanjen, a čin pokopa žrtava odvojen je od političkog dijela komemoracije. Vjerski obred pri pokopu, kako je to već godinama uobičajeno, predvodit će poglavar Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić.
Osam tisuća
U ponedjeljak bi na groblju unutar memorijalnog kompleksa u Potočarima trebali biti i pokopani posmrtni ostaci 613 žrtava koji su u proteklih godinu dana identificirani nakon ekshumiranja iz neke od brojnih masovnih grobnica. Mersed Smajlović, ravnatelj Memorijalnog centra Potočari, pojasnio je kako su do sada u tome kompleksu pokopane 4524 žrtve srebreničkog genocida.
Na drugim grobljima, sukladno željama obitelji, u proteklim je godinama pokopano još 188 žrtava pa će nakon 11. srpnja ove godine biti pokopano ukupno 5325 ubijenih Srebreničana.
I danas se razlikuju podaci o tome koliko je točno ljudi ubijeno nakon što su Mladićeve postrojbe okupirale Srebrenicu koja je u srpnju 1995. godine bila pod zaštitom Ujedinjenih naroda. Najčešće spominjana brojka jest ona od više od osam tisuća ubijenih.
Mile Dodik - glavni osporavatelj
Službeni popis nestalih, što ga vodi Memorijalni centar u Potočarima, po riječima ravnatelja Smalovića, sadrži imena 8365 osoba. Prema toj evidenciji ostatci još 3040 osoba i dalje su skriveni u masovnim grobnicama ili pak čekaju identifikaciju.
Rezolucijom Europskog parlamenta iz 2009. godine, 11. srpnja proglašen je europskim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. U Federaciji BiH 11. srpnja je dan žalosti, no u Republici Srpskoj to je dan kao i svaki drugi i ne obilježava se posebno.
Predsjednik toga entiteta Milorad Dodik godinama osporava kako je u Srebrenici počinjen genocid nad Bošnjacima, unatoč presudama Međunarodnog suda pravde (ICJ) po tužbi BiH protiv SR Jugoslavije i Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u slučajevima optuženih za ubojstva srebreničkih Bošnjaka.
Skandalozna izjava
Dodik dopušta tek formulaciju "teškog zločina", a javnost je posebno skandalizirala njegova izjava po kojoj se "Srebrenica dogodila zbog Jasenovca".
"Činjenica je da se Srebrenica dogodila na kraju vojnih operacija tijekom rata i da je u osnovi imala sam Jasenovac i činjenicu da se o tome nije govorilo", kazao je Dodik u svibnju na jednom skupu u Banjoj Luci.
Zbog sudjelovanja u genocidu u Srebrenici sud BiH do sada je pravomoćno osudio četrnaest bivših pripadnika vojske i policije bosanskih Srba. Najteža pravomoćno izrečena kazna bila je od 33 godine zatvora, a najblaža pet godina.
Još šest predmeta vezanih za Srebrenicu u fazi je glavne rasprave a jedan je u žalbenom postupku, pojašnjeno je Hini u sudu BiH.
Suđenja za pokolj
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije u Haagu vodi niz postupaka protiv najodgovornijih političkih i vojnih vođa Beograda i bosanskih Srba za zločin u Srebrenici te je izrekao i kazne doživotnog zatvora odgovornima za pokolj tisuća muslimanskih muškaraca počinjen u srpnju 1995. nakon pada zaštićene zone u Srebrenici dok su niže rangiranim pripadnicima vojske bosanskih Srba sudi pred Sudom BiH.
Haaški je sud u 13 odvojenih postupaka optužio za pokolj u Srebrenici više od 20 osoba među kojima za djelo genocida i bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića, koji je preminuo 2006. u haaškom pritvoru i nije dočekao presudu, te vođe bosanskih Srba - bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, čije je suđenje u tijeku i nedavno uhićenog zapovjednika vojske bosanskih Srba generala Ratka Mladića.
Prva presuda koju je Haag izrekao za zločin u Srebrenici bila je 1998. protiv pripadnika vojske bosanskih Srba Dražena Erdemovića koji je priznao krivnju i pokajao se zbog toga što je, sudjelujući u streljačkom vodu, osobno ubio 70 osoba za što je dobio pet godina zatvora.
Haaški je sud u međuvremenu donio više pravomoćnih presuda pa je tako zapovjednik Drinskog korpusa VRS general Radislav Krstić 2004. pravomoćno osuđen za pomaganje u genocidu na 35 godina. Dvojica zapovjednika u vojsci bosanskih Srba koji su priznali krivnju - pomoćnik zapovjednika za sigurnost bratunačke brigade Momir Nikolić i načelnik štaba zvorničke brigade Dragan Obrenović osuđeni su na 20 odnosno na 17 godina zatvora.
Zapovjednik bratunačke brigade Vidoje Blagojević osuđen je na 15 godina a njegov suoptuženik Dragan Jokić, načelnik inžinjerije zvorničke brigade osuđen je na 9 godina zatvora i kaznu je već odslužio te je prošle godine pušten na slobodu.
Pred Žalbenim vijećem je presuda protiv sedmorice oficira vojske i policije bosanskih Srba osuđene na kazne od pet godina zatvora do doživotnog zatvora. Na doživotni zatvor osuđeni su pomoćnik zapovjednika za sigurnost Drinskog korpusa Vujadin Popović te načelnik za sigurnost u glavnom štabu VRS Ljubiša Beara. Trećeoptuženi načelnik za sigurnost zvorničke brigade VRS Drago Nikolić osuđen je na 35 godina zatvora, načelnik za operativno-nastavne poslove u glavnom štabu VRS general Radivoje Miletić 19 godina zatvora, zapovjednik združenih snaga MUP-a Republike Srpske Ljubomir Borovčanin na 17 godina, bivši zapovjednik zvorničke brigade VRS Vinko Pandurević na 13 godina zatvora i pomoćnik Ratka Mladića za moral, pravna i vjerska pitanja u glavnom štabu VRS general Milan Gvero na pet godina zatvora.
U tijeku su suđenja protiv još nekoliko Srba za pokolj u Srebrenici - protiv bivšeg načelnika generalštaba Vojske Jugoslavije Momčila Perišića, umirovljenog generala vojske bosanskih Srba Zdravka Tolimira te protiv bivših čelnika državne sigurnosti Srbije Jovice Stanišića i Frenkija Simatovića također optuženih za taj zločin.
Haaški je sud prepustio i jedan predmet vezan uz Srebrenicu Sudu BiH - onaj protiv kapetana u zvorničkoj brigadi Milorada Trbića koji je 2007. prebačen u Sarajevo gdje mu je 2011. izrečena pravomoćna kazna od 30 godina. Zbog sudjelovanja u genocidu u Srebrenici sud BiH do sada je pravomoćno osudio 14 bivših pripadnika vojske i policije bosanskih Srba. Najteža pravomoćno izrečena kazna bila je od 33 godine zatvora, a najblaža pet godina. Još šest predmeta vezanih za Srebrenicu u fazi je glavne rasprave3 a jedan je u žalbenom postupku.
I nizozemsko se pravosuđe bavilo zločinom u Srebrenici pa je ovog tjedna prizivni sud utvrdio da je nizozemska država odgovorna za smrt trojice muslimana nakon pada Srebrenice tijekom rata u Bosni i Hercegovini, jer ih je nizozemski kontingent UN-a prepustio snagama bosanskih Srba otvarajući time put za isplatu odšteta obiteljima žrtava.
Pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) pred kojim je vođen postupak BiH protiv SRJ za povredu Konvencije o sprečavanju genocida Sud je 2007. zločin u Srebrenici definirao kao genocid, ali nije utvrdio i da je službeni Beograd u tome imao ulogu.
registracija
2/1/11
prohujalo, 09.07.11. 17:22
za svakog pametnog dovoljno da vidi svjetsku igru na nasim prostorima,,,,,,nije bitan narod bitna je lova
svima su govorili kako su u pravu, a sad tek vidimo kako su se igrali macke i misa
iskrena sucut svim onima koji su izgubili svoje najdraze tokom rata u SFRJ,,,,,
ali nisu tu glavni krivci oni kojima se sudi u Hagu.....
glavni krivci ce ostat nekaznjeni, a isti se nalaze izvan granica bivse SFRJ(razlog i motiv-novac)