IlustracijaVangelis Kritikos ima pune ruke posla. Brodar koji se na razne načine naučio probijati kroz život, a svoj je prvi novac zaradio kao vlasnik brodogradilišta u Gani, danas, između ostalog, prevozi turiste na otoku Kosu. On je već prije 12 godina osnovao udrugu kojoj je cilj zaštita zajmoprimaca i malih ulagača. Pomaže mušterijama banaka da nađu put za izlazak iz dugova. No, kod njega po savjet dolaze i mali ulagači koji se boje za svoju ušteđevinu - u posljednje vrijeme sve češće.

U početku su, priča Kritikos, prije svega bogati bili ti koji su odnosili novac u inozemstvo, između ostalog i zato jer se dio njihovih primanja uopće nije oporezivao. No, u međuvremenu i sitni ulagači i štediše pustoše svoje račune: "Ima čak i ljudi koji zakopavaju novac u svoj vrt, kao u starim vremenima. Osim toga, puno ljudi mora posegnuti za svojom ušteđevinom da bi spojili kraj s krajem, jer jednostavno više nemaju prihoda. Pohodi na banke će se nastaviti", vjeruje Kritikos.

Profitiraju Cipar, Švicarska, Njemačka, Britanija...

Grčka udruga banaka u više navrata je istaknula da su iznosi do 100.000 eura po štediši sigurni, no kod mnogih Grka su špekulacije o državnom bankrotu koji prijeti izazvale nesigurnost i sumnjičavost. Kako je otvaranje računa u europskom inozemstvu legalan čin, vlada u Ateni ne može spriječiti odljev milijardi u Cipar ili Švicarsku. I njemačke i britanske banke profitiraju od prepadnutih grčkih ulagača. Ima, međutim i onih koji ne žele prebacivati svoj novac na račune stranih banaka, već ga radije od kuće ulažu u sigurne vrijednosnice.

"Ljudi strahuju za svoju ušteđevinu", objašnjava financijski analitičar i šef jedne atenske firme za financijski konzalting Vangelis Haratsis: "Čak i mali ulagači koji imaju po 20-30 tisuća eura na banci traže alternativne mogućnosti za investicije koje će biti što manje rizične. Konzervativni ulagači najradije kupuju njemačke državne obveznice. Oni koji žele veći profit, ulažu više u obveznice poduzeća".

No, gdjegod taj novac završio - bilo da se odmah potroši, prebaci na račun neke inozemne banke ili investira na neki drugi način - domaćim bankama on bolno nedostaje u dnevnom poslovanju. Od početka dužničke krize su se polozi građana u grčkim bankama smanjili za 45 milijardi eura. Ako bankovne mušterije nastave i dalje podizati svoje ušteđevine u velikom stilu, mnoge kreditne ustanove bi mogle "presušiti", upozorava Haratsis: "Grčke banke pritišću sa svih strana. Propali su im brojni krediti koje su dali, a imaju još i velike količine grčkih državnih obveznica. Mnoge od njih su dobile vrlo loše ocjene od rejtinških agencija. Ako im sada još i mušterije okrenu leđa, mnoge će banke upasti u probleme i više neće moći financirati realno gospodarstvo".

Vlada je otjerala mušterije iz banaka

Poduzetnik koji i sam otplaćuje kredit, Vangelis Kritikos, vidi i još jedan problem. Porezna politika grčke vlade mnoge je bankovne klijente, smatra on, otjerala i gotovo prisilila da "počiste" račune.

"Prvo su upozorili vlasnike računa da ih očekuju viši porezi i dodatne porezne kontrole, onda su se priprijetili da će onima koji poreznicima duguju novac zaplijeniti novac s računa. Već mjesecima se mušterije banaka zasipaju horor-vijestima. A iste te ljude su tek 90-etih godina na jedvite jade nagovorili da uopće polože svoj novac na banku. Sada se ponovno ide istim putem - samo unatrag", zaključuje Kritikos.

Autor: Jannis Papadimitriou/ Dunja Dragojević