Grčka bi mogla 'upropastiti' ostatak EuropeUkoliko je išta što se tiče borbe Grčke protiv bankrota konstanta, onda je to sljedeći zaključak: svi programi pomoći postaju nedovoljni istog trenutka kada se usvoje, piše Süddeutsche Zeitung.

"Već sada je jasno da vlada u Ateni neće moći postići cilj od samo 9 posto minusa u državnom budžetu za 2011. Razlog za to je recesija. Mjere štednje guše unutrašnju potrošnju u Grčkoj, nezaposlenost je porasla na rekordnih 17,5 posto.

Razočaranje se širi i zbog zastoja u procesu reformi. Vlada u Ateni je s premijerom Lukasom Papadimosom dobila čovjeka koji je voljan provesti reforme, ali on zavisi od ministara koji su iz redova stare političke garde, te od zastarjelog državnog aparata. Upravo za taj aparat je organizacija OECD proteklog prosinca konstatirala da je "nesposoban za reforme".

MMF kritizira i financijsku upravu koja je u katastrofalnom stanju i koja više sprječava, nego što omogućava prikupljanje poreza. Utopijski cilj je u ovakvim okolnostima očekivati da će se kroz proces privatizacije ubrati planiranih 50 milijardi eura.

Papadimos je prošlog tjedna tvrdoglave ministre pokušao dovesti na svoju političku liniju upozorenjem da Grčkoj prijeti izlazak iz eurozone, što je još uvijek ozbiljna prijetnja. Većina građana bi tek to smatrala pravom katastrofom", piše Süddeutsche Zeitung.

"Ostavite svaku nadu vi koji ulazite u Grčku..."

U Atenu uskoro stiže delegacija iz Bruxellesa koja će pregovarati o paketima pomoći. MMF je očito izgubio svaku nadu da će se uz sadašnje programe za spas Grčke izbjeći bankrot te države.

Magazin Der Spiegel tako prenosi kako u ovoj organizaciji razmatraju promjenu plana. Tri su opcije na stolu: Grčka mora još više štedjeti, privatne banke moraju se još više uključiti u proces oprosta dugova ili EU mora izdvojiti još više novca za pomoć. Die Welt o tome piše:

"Premijer Lukas Papadimos nada se novom paketu pomoći od 130 milijardi eura. Važan dio plana za spas Grčke je i oprost 50 posto dugova na što bi trebale pristati privatne banke. Šef Deutsche banke Josef Ackermann je još u prosincu upozoravao kako pregovori s vladom u Ateni ne napreduju jer ova vlada želi oprost dugova veći od 50 posto.

Čak ukoliko i dođe do oprosta kredita, dužnička kvota Grčke bi iznosila 120 posto od ukupnog bruto društvenog proizvoda. Kako se učinak grčkog gospodarstva stalno smanjuje, to rastu i sumnje u to da će sadašnji planovi imati učinka.

Reprogramiranje dugova država južne Europe će biti i tema o kojoj će razgovarati njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy. Naime, odnedavno je postalo poznato da je i Europska centralna banka, u slučaju većih problema u Grčkoj, Španjolskoj, Portugalu, Italiji i Irskoj, izložena mnogo većem riziku nego što se to pretpostavljalo.

ECB ne samo da je kupovala državne obveznice ovih zemalja, nego je posuđivala milijarde i bankama u tim državama. ECB nije obznanila o kolikoj svoti se radi", prenosi list Die Welt.