Objavljeno u Nacionalu br. 843, 2012-01-10

Autor: Dragan Đurić

Investicije u HŽ-u

Milijarda eura za nove pruge

Europska unija u željezničku infrastrukturu bespovratno ulaže 85 posto novca, čime će Hrvatska aktivirati gospodarske potencijale

Trasa vlaka od Dugog Sela do Križevaca prvi je projekt financiran iz fondova EUTrasa vlaka od Dugog Sela do Križevaca prvi je projekt financiran iz fondova EUVlak kojim je vladajuća Kukuriku koalicija krenula u predizbornu kampanju potkraj prošle godine od Dugog Sela do Križevaca kretao se istom trasom kojom će ići i prvi veliki infrastrukturni projekt financiran iz strukturnih fondova Europske unije. A strukturni fondovi, za razliku od dosadašnjih pretpristupnih koji su bili otvoreni Hrvatskoj, predviđeni su samo za stalne članice Europske unije. No tim već pripremljenim projektom, teškim oko 150 milijuna eura, od čega je 85 posto novca bespovratno osigurala Europska komisije, a ostalih 15 posto treba osigurati hrvatska država, u razgovoru s novinarom Nacionala pohvalio se jedan HDZ-ovac.


Riječ je o 34-godišnjem inženjeru prometa Branimiru Jerneiću, direktoru HŽ Infrastrukture, velikom javnom poduzeću sa 7000 zaposlenika kojima treba pribrojiti još 800 ljudi iz tvrtki naslonjenih na taj veliki sustav.
Ulaganje u projekt obnove i dogradnje željezničke pruge između Dugog Sela i Križevaca jedan je od već pripremljenih velikih projekata. Ali sve ozbiljne procjene govore da bi taj sljedeći projektni niz ulaganja u željezničku infrastrukturu u Hrvatskoj trebao omogućiti sukcesivno povlačenje iz europskih fondova više od 200 milijuna eura godišnje. Ako ništa drugo, već to može biti dobar razlog za ulazak Hrvatske u EU. To nije samo puka izgradnja željezničke pruge, nego i aktiviranje ukupnih gospodarskih potencijala zemlje. Prema dosadašnjem iskustvu s pretpristupnim fondovima, u toj vrsti ulaganja domaća, hrvatska komponenta uvijek je sudjelovala s 49 posto.

Premda je većina direktora u javnim poduzećima ponudila svoje mandate na raspolaganje, Jerneić nije niti to namjerava učiniti. U razgovoru s novinarom Nacionala rekao je da stavljanje mandata na raspolaganje novim ministrima smatra licemjernim, jer će njima trebati vremena da se upoznaju sa situacijom u sektorima u koje dolaze. No prema njegovim riječima, spreman je otići uz primjerenu, ugovorno definiranu otpremninu od oko 170.000 kuna, što je ekvivalent u iznosu od 10 njegovih mjesečnih plaća. Dodao je i da to smatra normalnim, jer je on, ipak, u sadašnjem vodstvu tvrtke jedini stranački čovjek, član je HDZ-a od svoje devetnaeste godine. Žao bi mu jedino bilo, kako je rekao, ako bi s njim bio uklonjen i stručni inženjerski tim na čelu s Tomislavom Hozjanom, koji je u dvije godine njegova mandata napravio dva puta više posla nego što je bilo napravljeno u prethodnih gotovo 20 godina od neovisnosti Hrvatske. Hrvatskoj, koja trenutačno raspolaže s ukupno 2700 km željezničke pruge, njegov tim, uvjeren je Jerneić, ostavlja posve drukčiju sliku od one s kraja 2009. kada su zaredale željezničke nesreće. Ponajprije, nesreća u Rudinama kada je poginulo šest osoba, potom nesreća u Pećinama kad je izletio teretni vlak s brašnom, a najbizarnija je nesreća kad se na zagrebačkom Glavnom kolodvoru putnički vlak punom brzinom zaletio u "bika" na kraju kolosijeka. Dosad je ta tvrtka imala neki utjecaj na BDP u Hrvatskoj, iako ne velik, jer je godišnje odrađivala posla barem za milijardu kuna, ali u perspektivi se otvaraju šanse da će se u toj vrsti ulaganja baratati i sa stotinama milijuna eura. U međuvremenu, tim koji radi na fondovima EU uvećao se nekoliko puta, od prijašnjih sedmero zaposlenih u tom sektoru sada ih ima više od 20. Obogaćen je i inženjerski potencijal. Osim tima od 28 ljudi, sada je primljeno novih 64 inženjera, ponajviše građevinske i elektrotehničke struke. Mnogo se očekuje i od nove nizinske pruge prema Rijeci, što je, prema Jerneićevoj ocjeni, najozbiljniji gospodarski projekt u Hrvatskoj. On neće moći biti jeftiniji od 4,5 milijarde eura, kao što neće moći biti završen prije 2022. ma koliko se trudili ubrzati njenu gradnju, upozorava dosadašnji šef HŽ Infrastrukture.

Nabrojio je i ono što ostaje u naslijeđe budućem vodstvu te velike javne kompanije. Pripremljen je projekt za ugovaranje ukupne vrijednosti 64 milijuna eura, a već je ugovoren i projekt od 10 milijuna eura, a dva od sedam i 11 milijuna eura, nakon provedenoga javnog nadmetanja, bit će poslana na odobrenje Europskoj komisiji. Ostala četiri projekta, među kojima je i projekt Vinkovci-Tovarnik, kao regionalni projekti, bit će međunarodno tenderirani svaka tri mjeseca. U ožujku je prvi projekt na trasi Vinkovci-Tovarnik. Pritom treba imati na umu da vrijednost pripreme za gradnju čini tek tri do pet posto ukupnih troškova. A to, prema Jerneićevu izračunu, znači da se pripremaju projekti vrijedni gotovo milijardu eura, preciznije, 982 milijuna eura, koji će krenuti u tenderiranje i gradnju u 2012. i 2013. kada bi Hrvatska, napokon, trebala postati i stalna članica Europske unije.

Za financiranje iz strukturnih fondova EU već je napravljena i osnovna projektna priprema za trasu Dugo Selo - Novska, koji će biti stavljen u funkciju 2013. Glavni preduvjet za projektnu pripremu bilo je sređivanje organizacijskog kaosa koji je godinama vladao u HŽ Infrastrukturi, objašnjava Jerneić. Da je taj posao dobro napravljen, prema njegovu mišljenju, svjedoči i to što je HŽ Infrastruktura ovih dana dobila i međunarodni certifikat ISO standard 9001, koji će vrijediti sljedeće tri godine. HŽ Infrastruktura trenutačno je u Hrvatskoj najveća tvrtka koja raspolaže tim certifikatom za upravljanje kvalitetom, što će zasigurno olakšati buduće razgovore s europskim bankama ako se za tim u sljedećim godinama ukaže potreba. Dosad je u tome sudjelovala država koja je sve projekte financirala bespovratnim sredstvima iz europskih fondova s 15 posto.

Vezane vijesti

Željeznički sindikati protiv namjere HŽ o ukidanju linija

Željeznički sindikati protiv namjere HŽ o ukidanju linija

Predstavnici sindikata željezničara Hrvatske, BiH, Slovenije i Srbije usprotivili su se inicijativi Hrvatskih željeznica (HŽ) da obustave… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika