Unatoč svemu, nafte bi trebalo biti dovoljnoSvijet bi ljeto 2012., trebao imati više, a ne manje nafte čak i ako Europa embargom iranske nafte kazni Teheran zbog nuklearnog programa kojim navodno prikriva razvoj atomske bombe, piše agencija Reuters u četvrtak na temelju prikupljenih stručnih ocjena.

Europske rafinerije morat će pronaći nove dobavljače što im neće biti teško, jer će veće količine sirove nafte iz Saudijske Arabije, Iraka i Libije premašiti manjak iz Irana ako se 1. srpnja počne provoditi embargo. Samo te tri zemlje trebale bi na dan proizvesti dodatni milijun barela sirove nafte, a to je možda dvostruka količina od dosadašnjeg iranskog izvoza za Europsku uniju, piše agencija.

"Tržište nafte trebalo bi ovog ljeta biti vrlo dobro opskrbljeno, čak i bolje nego sada", predviđa Samuel Ciszuk iz KBC Energy Economics za područje Bliskog istoka i Sjeverne Afrike i dodaje: "Količine iz Iraka znatno će se povećati, Libija se oporavlja, a Saudijska Arabija povećanom proizvodnjom nadoknadit će gubitke iz Irana".

Međunarodni monetarni fond (MMF) predvidio je u srijedu da će sankcije Teheranu donijeti manjak od 1,5 milijuna barela iranske nafte na dan i rast cijena za 30 posto. Stručnjaci, međutim, procjenjuju da neće manjkati količina niti će biti rasta cijena zbog embarga petom svjetskom proizvođaču nafte.

Stručnjaci vjeruju da će nafte isprva biti više u Aziji, a zatim i u svijetu i da će to izazvati pad cijena.

Saudijska Arabija prva je svjetska izvoznica nafte s proizvodnjom do 10 milijuna barela na dan. Obećala je na ljeto proizvoditi pola milijuna barela na dan više.

Irak teži povećati izvoz svoje sirove nafte za 400.000 barela na dan do ožujka pošto je u siječnju proradio novi naftni terminal u Perzijskom zaljevu. Time bi Irak trebao na dan proizvoditi oko 2,5 milijuna barela.

Nakon svrgavanja režima Moamera Gadafija i građanskog rata prošle godine Libija je obnovila svoju punu proizvodnju i već ovaj mjesec povećala je izvoz za 800.000 barela, a kani ga povećati za još pola milijuna u trećem tromjesečju.

Kupci iranske nafte, napose oni u Aziji, ne žele se pridružiti sankcijama zapadnih zemalja. Kina i Indija zajedno bi mogle uvoziti više iranske nafte odobri li im Teheran znatan popust.

"Sve u svemu, brojke pokazuju da se opskrba s Bliskog istoka i Sjeverne Afrike poboljšava", rekao je za Reuters burzovni mešetar za naftu iz velike američke banke.

Njegov, također neimenovani europski kolega drži da će veliki gubitnici embarga biti europske rafinerije koje su već pod velikim pritiskom i s visokim dugom. "Iranci će možda morati nešto sniziti cijene, no stvarne žrtve bit će europske rafinerije koje će morati platiti druge dobavljače. Europski sektor rafinerija već umire, a sankcije Europske unije samo su još jedan čavao zakucan u njihov lijes".