Institucije Srba u Hrvatskoj planiraju osnovati svoju poslovnu banku koja bi radila na gospodarskom oživljavanju povratničkih sredina. Buduća banka nastavila bi tradiciju nekadašnje Srpske banke koja je nastala u Zagrebu krajem 19. stoljeća.

Srpsko narodno vijeće, Štedno-kreditna zadruga Privrednik i Srpsko privredno društvo Privrednik pokrenuli su inicijativu kojom bi se sadašnja štedno-kreditna zadruga transformirala u banku srpske zajednice u Hrvatskoj, piše Jutarnji list. Upravo je u tijeku postupak dokapitalizacije ŠKZ-a, animiranje budućih dioničara u Hrvatskoj, ali i u Srbiji.

"Zakon nas obvezuje da do 1. ožujka transformiramo ŠKZ Privrednik u štednu banku ili kreditnu uniju. Upravo je u tijeku prikupljanje sredstava za dokapitalizaciju. Nadam se da ćemo uspjeti", rekla je rekla jeupraviteljica ŠKZ-a Branka Žarković koja nije htjela precizirati koliki je sada kapital ŠKZ-a. Napomenula je samo da je zakonski minimum za buduću štednu banku osam milijuna kuna. Da su pripreme u punom jeku, potvrđuje i ovotjedni susret Milorada Pupovca, predsjednika SNV-a, s Bojanom Pajtićem, predsjednikom vlade Vojvodine. Pajtić je obećao da će Izvršno vijeće Vojvodine pomoći osnivanju banke sa 45.000 eura za nabavu softvera.

Pupovac je naglasio da su u tijeku razgovori s poduzećima u Hrvatskoj i Srbiji koja bi sudjelovala u dokapitalizaciji. "Tražimo buduće dioničare. Još je rano s njihovim imenima izlaziti u javnost. Radi se o ozbiljnom poslu, treba ispuniti uvjete koje propisuje HNB", rekao je Pupovac.

Preko buduće banke, kaže Pupovac, išla bi sredstva hrvatske Vlade namijenjena za povratak Srba, obnovu i gospodarski razvoj povratničkih sredina sukladno sporazumu Vlade i SDSS-a. Uz to, buduća bi banka davala garancije za pokretanje poduzetničkih projekata i osiguravala stipendije za školovanje potrebnih struka.Govoreći o oslanjanju na tradiciju nekadašnje Srpske banke, Pupovac je pojasnio da to neće biti ista banka. "Ona će biti kao svaka druga banka u Hrvatskoj koja će se boriti za svoj dio kolača. Nećemo biti samo banka srpske zajednice."

Do Drugog svjetskog rata u Zagrebu je djelovala vrlo moćna Srpska banka, osnovana 1895. Vrlo je brzo postala druga najveća banka u Hrvatskoj. Već je u startu uspjela osigurati osnivački kapital od 90 milijuna kruna. Imala je podružnice u Dubrovniku, Splitu, Šibeniku, Kninu, Novom Sadu, Somboru i Subotici. Među gotovo 7000 dioničara bilo je ne samo bogatih i uglednih Srba nego i Hrvata, Slovenaca, Nijemaca, Mađara, Talijana, Amerikanaca. Među ostalima, dioničari su bili i kipar Ivan Meštrović te znanstvenik Mihailo Pupin.