Slovenski premijer Borut Pahor u svojoj politici prema Hrvatskoj ima podršku predsjednika i oporbeSlovenski premijer Borut Pahor stigao je u ponedjeljak poslijepodne u London, u službeni posjet Velikoj Britaniji. Britanska prijestolnica bit će prva točka na Pahorovoj višednevnoj turneji po Europskoj uniji, tijekom koje će pokušati na slovensku stranu pridobiti neke od ključnih zemalja Unije, kada je u pitanju granični sukob s Hrvatskom.

Kako doznajemo, Pahor će se na svojoj lobističkoj turneji diplomatske aktivnosti usmjeriti prema zemljama koje su već ranije izražavale sumnju prema proširenju Unije i dovršenju hrvatskih pregovora s EU, Nizozemskoj, Švedskoj, Danskoj i Belgiji, a u tome će mu ključna biti podrška britanske diplomacije.

Nastavljajući politiku svojih prethodnika, Pahor će pokušati predstaviti Hrvatsku kao nevjerodostojnu balkansku državu, s korumpiranim pravosuđem, kojoj još uvijek nije mjesto među članicama Europske unije.

Uspije li Pahor u svojem naumu, Slovenija bi mogla punih godinu dana blokirati hrvatske pregovore, odnosno usporiti ulazak Hrvatske u Europsku uniju.

Dok su hrvatski političari uljuljkani u uvjerenju da je Hrvatska u određenoj pravnoj prednosti, Slovenija ima snažan konsenzualni diplomatski tim koji širom Europe zagovara slovenske nacionalne interese. Tako su u slovensko lobiranje uključeni predsjednik države, sadašnji i bivši premijer, dva bivša i sadašnji ministar vanjskih poslova: Danilo Tuerk, Borut Pahor, Janez Janša, Ivo Vajgl, Dimitrij Rupel i Samuel Žbogar svakodnevno zastupaju slovenski pogled na granične probleme s Hrvatskom.

Hrvatska, s druge strane, nema definiranu vanjskopolitičku strategiju čak ni na relaciji predsjednik - premijer, pa se u problemu sa Slovenijom hrvatska diplomacija svodi tek na bahate izjave Ive Sanadera koje su više namijenjene hrvatskoj javnosti i tek rijetko dopiru izvan hrvatskih granica.

Slovenska vanjska politika je konzistentna kada je u pitanju Hrvatska; sadašnji i bivši slovenski premijeri, Borut Pahor i Janez Janša Kako ističu Nacionalovi izvori iz diplomatskih krugova, Slovenije će učiniti sve kako bi iskoristila svoj položaj članice Unije i usporila ulazak Hrvatske u EU i to iz nekoliko razloga. Problem razgraničenja u Piranskom zaljevu nije bitan i tim argumnentom Slovenija ne bi puno napravila.

Neke članice Europske unije međusobno već desetljećima nisu razriješile svoje granične sporove, kao što je i Slovenija postala članica Unije iako ima neriješena pitanja s Hrvatskom. Tako trenutačno samo među članicama Europske unije ima petnaestak neriješenih graničnih sporova, od kojih većina uključuje dvije države.

Ključni akteri slovenske politike zaključili su da im zaoštravanje odnosa s Hrvatskom kroz granični spor i blokadu može koristiti u ostvarivanju nacionalnih strateških ciljeva: prvi je, dakako, Piranski zaljev i izlazak Slovenije na otvoreno more. S druge strane, Slovenija vjeruje da bi pritiscima mogla postići i da Hrvatska odustane od zahtjeva za vraćanje novca štedišama Ljubljanske banke ili dopuštanja ulaska slovenskih banaka u Hrvatsku. Iako si ni jedan slovenski političar ne može dopustiti da to javno kaže, posve je jasno da Sloveniji odgovara da Hrvatska što kasnije uđe u Europsku uniju.

Slovenska diplomacija u tom segmentu računa na potporu Velike Britanije koja bi temeljem suradnje s Haaškim tribunalom mogla blokirati hrvatsko poglavlje o pravosuđu. (P.C./M.Š.)