PRITISAK NA SLOVENIJU Prijedlog Ollija Rehna, europskog povjerenika za proširenje, izuzetno odgovara Hrvatskoj, ali ne i Sloveniji, budući da u njemu Rehn također predlaže odvajanje pitanja granice od pitanja režima korištenja otvorenog moraVlada Republike Hrvatske ponudit će Sloveniji vrlo liberalni režim otvorenog mora, doznaje Nacional iz samog državnog vrha. Ovakav prijedlog prošlog je tjedna dovršen u Ministarstvu pravosuđa, a nakon sastanka Ive Sanadera i Stipe Mesića s predsjednicima parlamentarnih stranaka, bit će i službeno proslijeđen Olliju Rehnu, koji u ime Europske komisije posljednjih mjeseci pokušava razriješiti slovensko-hrvatski granični spor.

Nacionalov izvor tvrdi da Sanaderova vlada de facto u cijelosti podupire posljednju Rehnovu inicijativu, koja uključuje i glavni hrvatski zahtjev, a to je deblokada pregovora s EU. Kao veliki korak u smjeru kompromisa, iz Zagreba stiže i ponuda za režimom otvorenog mora, koji bi Sloveniji dao gotovo maksimalna prava u Piranskom zaljevu, ali uz bitnu opasku - bez bilo kakvog mijenjanja granice. U konkretnom pogledu, Hrvatska će uz posredovanje Bruxellesa Ljubljani ponuditi posve nesmetan prolazak svih vrsta brodova i plovila, među njima i podmornica (iako ih Slovenci nemaju) kao i prelijetanja ovog područja. Kao dodatna beneficija navode se i prava koja nisu obvezna u režimu otvorenog mora, a to su pravo na postavljanje podmorskih kablova te mogućnost dogovora o nesmetanom ribarenju u čitavom zaljevu. Prema mišljenju visokih vladinih dužnosnika, ovo je maksimalna ponuda koja slovenskoj strani garantira najveća moguća prava, a da pritom ne narušava hrvatski teritorijalni suverenitet.

Osim toga, i Olli Rehn u najnovijem prijedlogu predlaže odvajanje pitanja granice od pitanja režima korištenja otvorenog mora. Uostalom, još sredinom 90-ih, međudržavne komisije analizirale su granicu i usuglasile se oko toga da je neupitno čak 663 od ukupno 670 kilometara crte koja razdvaja dvije države. Sporno je svega sedam kilometara u Istri, i zbog tog manje od jedan posto pograničnog područja Slovenija je odlučila blokirati ulazak Hrvatske u EU, a pokušala je isto napraviti i prilikom pristupa u NATO. Isto tako, i jedni i drugi su suglasni da je krucijalno tko je na spornim područjima držao vlast 25. lipnja 1991., a većina dokumenata dokazuje da je to bila Hrvatska.Hrvatski premijer Ivo Sanader sa slovenskim premijerom Borutom Pahorom

Gledano iz pozicije hrvatskog državnog vrha, ovo su najbolji dani otkako traje spor sa Slovenijom. Podlogu optimističnom raspoloženju predstavlja Rehnov prijedlog koji Hrvatskoj odgovara, a Sloveniji skoro nimalo. U utorak će - kako doznaje Nacional - i opozicijske stranke dati suglasnost za ovaj prijedlog, makar među njima vlada uvjerenje da ih Sanader i ovom prilikom dovodi pred gotov čin. "Nitko nam još nije pokazao Rehnov prijedlog, a onda nas se okupi četrdeset u istoj prostoriji, i slušamo objašnjenja iz Vlade, koja do zadnjeg trena skriva podatke. Slovenci to rade pametnije i često se nalaze, a rezultat je skoro potpuni konsenzus oko državne politike, dok kod nas oporba nema nikakav uvid u razvoj događaja", kaže dužnosnik SDP-a. Unatoč njegovom nezadovoljstvu i socijaldemokrati će podržati Vladu, ali na sastanku s državnim vrhom neće biti Zorana Milanovića koji će u to vrijeme sudjelovati u lokalnoj kampanji u Istri, a zamijenit će ga Tonino Picula.

Za razliku od Slovenije, Hrvatskoj izuzetno odgovara i Rehnova odluka da se pri odlučivanju više ne spominje načelo pravičnosti. Umjesto toga, oko dodira Slovenije s otvorenim morem govori se o međunarodnom pravu, dobrosusjedskim odnosima, i tek tada o pravičnosti. Promjena je znakovita i govori o uspješnom hrvatskom lobiranju, čime se uspjelo amortizirati slovenska nastojanja da se rješavanje spora temelji na pravičnosti, iako do sada niti jedan teritorijalni spor između država nije rješavan ovim pravnim instrumentom.

Najnovija strategija Europske komisije u velikoj je mjeri rezultat iritacije slovenskom politikom. Ne treba imati iluzija kako Hrvatska unutar EU-a ima puno saveznika, no posljednjih šest mjeseci vlada Boruta Pahora vodi eksplicitnu anti-europsku politiku, i uspjela se svima u Uniji popeti navrh glave. Bezbroj je puta istaknuto da unutar EU-a postoji nekoliko desetaka neriješenih graničnih pitanja, ali niti jedna država, osim Slovenije, ovakve situacije ne koristi za ucjenjivanje ostalih. Osim toga, u Bruxellesu razmišljaju na dulje rokove i svjesni su da bi legaliziranje slovenske blokade pregovora u budućnosti moglo stvoriti niz još gorih problema.

Kroz nekoliko godina započet će pregovori između Europske unije i Srbije, Makedonije, BiH, a tu su i Crna Gora, Albanija i Kosovo. Prođe li slovenska blokada, neće biti razloga da Hrvatska ne napravi istu stvar prema Srbiji ili BiH. U strateškom smislu još su važniji pregovori s Turskom, a tek tada mogu nastati problemi ako Grčka odluči blokirati pregovore zbog nekoliko spornih otoka ili tamošnje granice na moru.

Zbog ovih opasnosti slovensko ponašanje već mjesecima skoro da nema saveznika unutar Europske unije, a u nedavnom intervjuu i Rehn je izjavio da je na "kraju vlastite kreativnosti" oko rješavanja slovensko-hrvatskog problema. "Ne postoji nikakav točan datum kao rok, ali mislim da ove dvije zemlje trebaju dati svoj odgovor u prvoj polovini svibnja. Očekujem pozitivnu reakciju na naš kompromisni prijedlog, jer u međuvremenu je moja vlastita kreativnost i čak ona pravne službe Europske komisije 'iritirana', a to nešto znači. Nadam se da će ove dvije zemlje sada prevladati i 'posljednje kilometre' i postići dogovor", rekao je Olli Rehn.HRVATSKO RJEŠENJE SPORA Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković krajem travnja u Luksemburgu se sastao s Ollijem Rehnom; hrvatska Vlada Rehnu će uskoro proslijediti svoj prijedlog riješenja pograničnog spora sa Slovenijom

Europski povjerenik za proširenje pojasnio je kako u EU postoji interes zemalja članica da se ta stvar riješi, uz poruku Sloveniji kako sve to "nitko ne bi trebao lakoumno stavljati na kocku". Slično stajalište prevladava u većini europskih država, premda, primjerice u Njemačkoj, ne dijele optimizam austrijskog ministra vanjskih poslova Michaela Spindeleggera, koji je najavio prekid blokade u iduća dva do tri tjedna. Iskusni njemački diplomat, uz zahtjev da ga se ne spomene, za Nacional je iznio mišljenje kako bi Slovenija mogla blokirati pregovore sve do jeseni.

Razlog su izbori za Europski parlament koji će se održati između 4. i 7. lipnja ove godine. Sve tri vodeće stranačke grupacije: demokršćani, socijalisti i liberali započeli su kampanju, i u idućih mjesec dana najveći dio političkih aktivnosti bit će vezano za lipanjske izbore. Potom slijedi sumiranje rezultata i pripreme za izbor buduće Europske komisije, a to će barem djelomično marginalizirati nastavak pregovora Hrvatske i EU.

Sloveniji odgovara ovakva situacija jer Pahorova se vlada suočava s golemim problemima, za koje čak i u opoziciji tvrde kako se nisu mogli očekivati u vrijeme prošlogodišnjih izbora. U ovom trenutku, Pahor se suočava s tri velika problema. Prvi su snažna neslaganja unutar vladajuće koalicije o kadrovskim pitanjima u javnim poduzećima i službama, koja su rezultirala čestim sukobima između Gregora Golobiča, čelnika Zaresa, i Katarine Kresal, šefice Liberalnih demokrata u aktualnoj vladi. Drugi su recesija i neočekivano duboka ekonomska kriza, koja je na rub propasti dovela donedavno vodeće tvrtke kao što su Istrabenz, Pivovarna Laško, MIP ili Revoz.

Postoji mogućnost procesuiranja glavnih tajkuna kao što su Igor Bavčar i Boško Šrot, a ovih dana se otvara i afera o nelegalnim poslovima Mercatora u rijeme dok ga je vodio Zoran Jankovič, sadašnji gradonačelnik Ljubljane. Jankovič je slovio kao iznimno uspješan poduzetnik i žrtva revanšizma bivše Janšine vlade, a dokaže li se kako je poslovao nelegalno, to će predstavljati novi udar na Pahorovu vladu, kojoj je prilično blizak.

Treći teško rješivi problem slovenske politike jest spor s Hrvatskom. Kolikogod stoje neke primjedbe iz Ljubljane o odgovornosti Hrvatske, kao što je bilo besmisleno inzistiranje na Zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu, odgovornost za sadašnju krizu u najvećoj mjeri snosi Ljubljana. Janez Janša i Dimitrij Rupel maksimalno su ispolitizirali problem Piranskog zaljeva, i cijeli slučaj pretvorili u pitanje nacionalnog ponosa, tako da više nitko ne barata racionalnim argumentima. U današnjoj slovenskoj politici više nema doslovno jednog relevantnog predstavnika koji bi prihvatio da spor rješava Međunarodni sud pravde, i oko toga slično razmišljaju "desni" Rupel ili Marjan Podobnik i lijevo-liberalni Pahor i Ivo Vajgl.

Slovenski parlament je prije nekoliko mjeseci donio odluku prema kojoj postoji potpuna jurisdikcija nad cjelokupnim Piranskim zaljevom, čime je dodatno otežano rješavanje ovog pitanja. Pokušalo se spriječiti i ratificiranje sporazuma Hrvatske i NATO saveza, ali tu je Ljubljana ustuknula poslije snažnog upozorenja SAD-a. Sličnog upozorenja iz EU-a još nije bilo, makar sve vodeće države članice i tamošnji političari iznose principijelan stav da bilaterlani nesporazumi ne smiju biti povod za blokadu.PRAVNI STRUČNJAK Davor Vidas jedan je od kandidata za suca arbitražnog suda

U takvoj situaciji, Rehnov prijedlog predstavlja posljednji diplomatski pritisak na Sloveniju, u kojoj Pahor pokušava kupiti vrijeme. Zato je ovoga tjedna otputovao u Švedsku i Finsku, dok na unutarnjem planu obavlja široke konzultacije s ostalim strankama. Dilema na koju mora odgovoriti nije laka - odbijanje bi dodatno srozalo slovenski status u EU, a prihvaćanjem bi izazvao bijes javnosti. Mogao bi mu pomoći Janša čije bi odbijanje Rehnovog priedloga onemogućilo glasovanje u Državnom zboru, ali niti bivšem premijeru ne bi išlo u prilog preuzimanje uloge glavnog oponenta zajedničkoj politici Europske unije.Ali suština prijedloga iz Bruxellesa negira sve što slovenska politika traži, i prema Nacionalovim izvorima iz Ljubljane, Pahor će u srijedu kao ključno pitanje predložiti amandman koji bi Sloveniji jamčio točku dodira s otvorenim morem. Ako Hrvatska i Rehn prihvate ovaj zahtjev, tada će i slovenski parlament podržati najnoviju inicijativu.

Problem je taj što u Hrvatskoj teško mogu pozitivno odgovoriti na ovaj zahtjev. To je potvrdio i Davor Vidas nakon susreta sa Stjepanom Mesićem, koji je upozorio da bi u slučaju prihvaćanja zahtjeva o kontaktu Slovenije s otvorenim morem bile prekršene sve međunarodne konvencije i pravila. Slično rezonira i predsjednik Mesić, koji se protivi apriornom prihvaćanju onga što nudi Olli Rehn.

Ali kako kaže bivši ministar i vodeći slovenski politički konzultant Borut Šuklje: "Ovo je Rehnova posljednja šansa da ostane europski komesar, i zato će sve napraviti kako bi uspio. Kada primi amandmane iz Zagreba i Ljubljane, razmatrat će ih još dvadesetak dana, i krajem svibnja poslati definitivni prijedlog, koji će u velikoj mjeri odrediti status Hrvatske i Slovenije, ali i njegove političke budućnosti, što nije zanemarivo", smatra Šuklje.