Borut PahorUdruge slovenskih umirovljenika u srijedu su negativno reagirale na vijesti da Pahorova vlada u okviru mjera smanjenja proračunskog deficita namjerava zamrznuti mirovine u idućoj godini.

"Normalno je da umirovljenici dijele sudbinu zaposlenih, ali bi vlada trebala voditi računa da deset posto umirovljenika živi ispod granice siromaštva, te razmišljati o zaštitnim dodacima a ne o zamrzavanju mirovina", izjavila je predsjednica sveslovenske udruge umirovljenika Mateja Kožuh Novak, reagirajući na prijedlog o zamrzavanju mirovina.

Prijedlog je iznio ministar za rad i socijalnu politiku Ivan Svetlik, ali on, čini se, nije usklađen ni u samoj koaliciji lijevog centra.

"Zamrzavanje mirovina nije potrebno jer se one po zakonu usklađuju s plaćama, a one će stagnirati", izjavio je ranije Karl Erjavec, predsjednik Demokratske stranke umirovljenika i ministar za okoliš i prostor u Pahorovoj vladi. Njegovih sedam parlamentarnih zastupnika osiguravaju vladi potrebnu većinu za donošenje zakona, pa i mjera vezanih uz svladavanje ekonomske krize i recesije.

Slovenski tisak u srijedu navodi da Pahor početkom jeseni namjerava odlučnije posegnuti za izvanrednim mjerama prevladavanja krize, te da je u tom sklopu i prijedlog o zamrzavanju ili smanjivanju plaća u javnom sektoru i restrikcija za umirovljenike, koji bi po koalicijskom dogovoru svake godine trebali dobiti 60 milijuna eura samo na ime zaštitnih dodataka.

Poslovni list "Finance", koji je zadnjih mjeseci kritizirao Pahorovu vladu zbog sporosti u donošenju antirecesijskih mjera, tvrdi da se slovenska vlada prvih šest mjeseci više posvećivala socijali nego jačanju konkurentnosti gospodarstva, te da su jesenske najave o rezanju proračunskog deficita zamrzavanjem plaća u javnom sektoru, mirovina i socijalne pomoći, što čini dvije trećine proračuna, znak da je vlada odlučila djelovati u pravom smjeru iako je teško vjerovati da to čini zbog konkurentnosti ekonomije.

Ljubljanski "Dnevnik" navodi u srijedu u svom poslovnom pregledu da je Pahorova vlada, zbog namjere da iduće dvije godine zamrzne proračun i smanji javni dug, u teškoj situaciji u kojoj mora djelovati.

Samo u zadnjih godinu dana slovenski javni dug povećan je za rekordnih 30 posto - s 8,5 na 11,1 milijarde eura, i radi se o "zaduživanju bez strategije", navodi list. Ako Pahorova vlada ne počne odlučno djelovati, te smanjiti proračunske rashode i ograničavati zaduživanje, onda iz ekonomske krize neće izaći s proračunskim deficitom ispod Maastrichtskih kriterija koji namjerava postići u roku dvije godine, navodi "Dnevnik".

Rast javnog duga, odnosno duga države, u tom će slučaju postati kritičan jer bi za dvije godine za njegovo servisiranje umjesto ovogodišnjih 360 milijuna eura bilo potrebno čak 800 milijuna eura, izjavio je za "Dnevnik" ekonomist Sašo Polanec.

Zbog ekonomske krize državni proračun još najmanje dvije godine ne može računati na povećanje prihoda iz poreza na dohodak i PDV-a koji je zbog pada nacionalnog BDP-a i potrošnje jako pao u ovoj godini, pa je zato nužno rezanje proračunskih troškova, ocijenio je za "Dnevnik" ekonomist Jože Damijan, koji je kratko vrijeme bio ministar za ekonomski razvoj u bivšoj vladi desnog centra.