Nešto više od pola hrvatskih domaćinstava ima pristup internetuHrvatskih 55 posto kućanstva, po podacima iz prošle godine, posjeduje osobno računalo, što je porast od 2 posto u odnosu na prethodnu godinu, 50 posto ih je ili 5 posto više imalo pristup internetu, dok ih i dalje najviše, 82 posto ili 1 posto više nego 2008. ima bar jedan mobilni telefon.

Pokazuju to prvi rezultati Državnog zavoda za statistiku iz istraživanja Uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) u kućanstvima i od pojedinaca u 2009.

Rezultati tog istraživanja odnose se na prvo tromjesečje prošle godine, provedeno je od 15. kolovoza do 10. rujna 2009. na ukupnom uzorku od 6.000 osoba od 16 do 74 godine i njihovim kućanstvima, od kojih se odazvalo 37 posto ili 2.084 osoba.

Hrvatska kućanstva i dalje slabo opremljena računalima

Ističući da navedeni postoci posjedovanja računala i drugog unatoč blagim porastima znače još uvijek nisku razinu opremljenosti hrvatskih kućanstava IKT-om, istraživači dodaju da je prošle godine najprimjetniji bio porast uporabe širokopojasnog pristupa internetu, od 26 posto, na 79 posto kućanstava koja su ga imala.

Istodobno, s 37 na 12 posto opao je broj kućanstva koji su koristili dial-up pristup internetu, dok je mobilni i kablovski pristup imalo 4 odnosno 5 posto kućanstva što je na razini 2008.

Od 50 posto kućanstava koja nemaju internet 51 posto ih je ukupno i prošle godine najvažnijim razlogom za to označilo visoku cijenu i nedostupnost usluga širokopojasnog pristupa internetu.

S druge strane u odnosu na 2008. znatno je opao broj onih koji su kazali da 'nemaju potrebu' za internetskim priključkom, s 40 na 27 posto.

Gledano prema pojedincima, njihovoj dobi te korištenju računala i interneta prošle godine nije došlo do znatnijih promjena u odnosu na godinu prije.

Mladi najviše koriste računala

Računalo i dalje najviše koriste mlađe i osobe srednje dobi, pri čemu je najviše njih ili 86 posto u dobi od 16 do 24 godine, od 25 do 34 godine 76 posto, a od 35 do 44 godine njih 56 posto. U tim se dobnim skupinama u sličnim postocima najviše koristio i internet.

Broj korisnika računala i interneta pritom opada što su osobe starije, iako je istraživanje pokazalo i da je prošle godine porastao broj starijih, posebno, za dvostruko ili na 43 odnosno na 39 posto, umirovljenika koji su koristili računalo i internet.

Ipak s obzirom na radni status i lani su računala i internet najviše koristili đaci i studenti, njih 96 odnosno 92 posto, što su porasti od oko 5 posto u odnosu na 2008.

Slično povećanje registrirano je i pri korištenju računala i interneta zaposlenih osoba, kojih je to prošle godine činilo 65 odnosno 62 posto.

Pojedinci najčešće upotrebljavaju internet za prikupljanje informacija o proizvodima i uslugama (70 posto), slanje elektroničke pošte (77 posto), te čitanje dnevnih novosti i časopisa, 76 posto sa povećanjem od 10 posto u odnosu na godinu prije.

U porastu je uporaba interneta u svrhu edukacije, na 56 posto, kao i prikupljanje informacija o zdravlju, povećanje od 8 posto na 55 posto.

Relativno nizak udio uporabe usluga e-bankarstva (35 posto) i e-uprave (36 posto) pokazuje da online uporaba tih usluga nije još značajna, premda je zabilježen neznatan porast u objema kategorijama.

Rezultati istraživanja pokazuju da trgovina putem interneta nije još u dovoljnoj mjeri zastupljena. Samo 10 posto pojedinaca kupovalo je robu i usluge putem interneta, ali je ipak zabilježen porast od 3 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Navike kupaca su vrlo slične onima od prethodne godine, još uvijek prednjači kupovina knjiga i časopisa (28 posto) te odjeće i sportske opreme (33 posto).