Barack Obama na fotografiji s Buzz Aldrinom, Neilom Armstrongom i Michaelom CollinsomNeil Armstrong, prvi čovjek koji je hodao Mjesecom, osudio je odluku američkog predsjednika Baracka Obame da otkaže NASA-in program povrataka na Mjesec, rekavši da je taj potez "razoran" za napore SAD-a u svemiru.

Otvoreno pismo zapovjednika Apolla 11, Neila Armstronga, također je potpisao zapovjednik Apolla 17 Eugene Cernan, posljednji astronaut koji je hodao Mjesecom, te zapovjednik Apolla 13 Jim Lovell.

Lowell i njegova posada ovoga tjedna obilježavaju 40. obljetnicu glasovitog leta, na kojem je kvar spriječio spuštanje na Mjesec i ugrozio živote astronauta, ali se kapsula Apolla 13 ipak sretno vratila na Zemlju.

Armstrongovo pismo dano je na objavu NBC News-u samo dva dana prije Obamina posjeta Svemirskom centru Kennedy na Floridi, radi sudjelovanja na summitu o politici američkog svemirskog programa.

Očekuje se da će Obama na tom skupu iznijeti svoju viziju budućeg razvoja NASA-e.

Najproturječniji dio Obamine politike je otkazivanje programa Constellation, u koji je već uloženo 10 milijardi dolara. Program je trebao razviti novu generaciju raketa-nosača Ares i svemirske letjelice Orion, za slanje astronauta u Zemljinu orbitu i izvan nje.

Zamišljeno je da ta letjelica zamijeni dotrajalu flotu NASA-inih "space shuttleova", koji krajem ove godine trebaju otići u mirovinu, odnosno u tehničke muzeje.

Postupajući prema savjetima neovisnog panela stručnjaka, Obamina je administracija odlučila da program Constellation ne može ispuniti ciljeve NASA-e u zadanim rokovima, pa je u prijedlogu proračuna za iduću godinu taj program odgođen do daljnjega, a težište premješteno na razvoj tehnologije i buduća istraživanja.

Otkazivanje Constellationa može voditi do otpuštanja tisuća radnika u nekim od najvećih kooperanata svemirskog programa kao što su Lockheed Martin, Boeing i ATK. Prijetnja gubitka radnih mjesta pridonijela je i jačanju protivljenja u Kongresu za otkazivanje programa, posebno među kongresnicima s Floride.

Armstrong i njegovi kolege astronauti u pismu se bave dalekosežnijim posljedicama odluke administracije, upozoravajući da ona "može voditi zemlju u dugo otklizavanje u osrednjost".

U pismu se podsjeća da će američki svemirski napori idućih godina ovisiti o Rusiji za transport na Međunarodnu svemirsku postaju (ISS), uz cijenu veću od 50 milijuna dolara po sjedalu.

Oni se protive i planu da NASA uloži milijarde dolara za potporu razvoja američkih komercijalnih svemirskih letjelica, koje bi prebacivale astronaute na ISS.

Ostanak SAD-a, vodeće zemlje u svemirskim letovima gotovo pola stoljeća, bez letjelice za Zemljinu orbitu i za istraživanja dalje od nje, "predodređuju zemlju da postane drugorazrednog ili čak trećerazrednog ranga", kazali su.

Armstrong, Cernan i Lovell ističu da Amerika, ako želi ostati vodeća u svemiru, mora ustanoviti program koji će joj dati najbolje izglede da ispuni taj cilj.