Borut PahorSlovenska vlada u četvrtak je uvjetno poduprla mehanizme kreditne potpore prezaduženoj Grčkoj u okviru kojih bi Slovenija, kao članica eurozone, u sljedeće tri godine trebala dati 384 milijuna eura, no premijer Borut Pahor upozorio je da zbog opasnosti da i druge europske države dođu u slične poteškoće treba jačati kontrolne mehanizme u okviru Europske monetarne unije (EMU).

"Sudjelovanje u mehanizmu pomoći Slovenija uvjetuje dosljednom primjenom mjera koje je donijela grčka vlada, te zahtjevom da dođe do institucionalnih reformi u eurozoni", rekao je Pahor na konferenciji za novinare nakon sjednice vlade.

"Iako je zajednička europska valuta Sloveniji pomogla da lakše prebrodi gospodarsku krizu, eurozona ima smisla samo ako je euro stabilna valuta, zato treba jačati mehanizme nadzora i zaoštravati uvjete", rekao je Pahor, koji je zadnjih dana suočen s kritikama da je Bruxellesu prebrzo obećao pomoć u okviru spašavanja Grčke od kreditnog sloma budući da je i Slovenija u financijskim teškoćama zbog posljedica ekonomske krize.

Institucionalna pravila u eurozoni trebala bi se promijeniti i postati jasnija u pogledu pravila o ulasku novih članica, a u slučaju težeg kršenja pravila trebala bi postojati i mogućnost isključenja članica, kazao je Pahor. Također, dodaje, članice eurozone ubuduće moraju jačati usklađenost svojih fiskalnih politika s naglaskom na posredne poreze, kako bi euro ostao stabilan i u kriznim vremenima.

Odgovarajući na pitanja novinara, slovenski je premijer iznio bojazan da će zbog grčkog slučaja doći do stvaranja "Europe s više brzina". Ne spominjući njihova imena, dodao je da i više drugih država zbog prezaduženosti i deficita javnih financija očekuju slične teškoće koja sada ima Grčka, ali da je Grčka dobar primjer drugim zemljama da se moraju osloniti na svoje potencijale za izlazak iz krize. "Nemojmo se pouzdati u eurozonu i EU, Grčka je dokaz da se u probleme može upasti i ako ste članica eurozone, a do lani je važilo suprotno", rekao je slovenski premijer. Dodao je da se Slovenija zato "ni financijski ni politički" ne smije zadužiti preko mogućnosti i da mora provesti reforme kako bi ušla u krug razvijenijih država, ne računajući na pomoć drugih.

Čelnik slovenske oporbe i bivši premijer Janez Janša rekao je u četvrtak da će njegova stranka kao i druge oporbene stranke, koje su to već najavile u parlamentu, glasovati protiv dodjele kredita Grčkoj.

Drastičan ali jedini lijek koji bi mogao pomoći da se ubuduće izbjegnu slučajevi kakav se dogodio Grčkoj bila bi promjena ugovora o Europskoj monetarnoj uniji (EMU) kako bi se iz eurozone privremeno isključile države koje krše pravila, rekao je Janša u četvrtak za komercijalnu tv postaju POP-TV. Dodao je da skoro 400 milijuna eura kredita koliko bi Slovenija trebala dati Grčkoj prelazi iznos koji je, u okviru mjera proračunske štednje, u ovoj godini predvidjela slovenska vlada.

Janša je istaknuo da se grčkoj vladi, koja je donijela mjere štednje kako bi mogla dobiti kreditnu pomoć eurozone i MMF-a, ne može vjerovati jer je i prije mnogo obećavala, ali se obećanja nije držala, te da je Pahor obećanjem o uključivanju Slovenije u pomoć Grčkoj dao Bruxellesu "prelaka obećanja" od kojih sada ne može odstupiti.

U slovenskoj se javnosti zbog planirane kreditne pomoći Grčkoj u okviru eurozone sve češće prave usporedbe sa stanjem u bivšoj Jugoslaviji, gdje su razvijene republike morale kroz posebne fondove uplaćivati doprinos za nerazvijene i gdje je pravo stanje vanjskog duga bilo tretirano kao državna tajna. No za razliku od tadašnje pomoći nerazvijenim "bratskim republikama", sada bi Slovenija morala pomoći zemlji koja ima tridesetak posto više prosječne plaće i mnogo bogatiji gornji sloj, tvrde mediji.

Poslovni list "Finance" usporedio je ovih dana ljestvicu najbogatijih ljudi u Grčkoj i u Sloveniji, uz konstataciju da je imovina deset najbogatijih Grka deset puta veća od imovine deset vodećih slovenskog tajkuna.