Barack ObamaWashington 31. kolovoza službeno završava borbenu misiju u Iraku, sedam i pol godina nakon invazije koja je svrgnula Sadama Huseina, ali i uzela živote 4.417 američkih vojnika, no zemlju potresa nov val nasilja što je posljedica razjedinjenosti iračkih političara, drže stručnjaci.

Američki predsjednik Barack Obama, koji treba u utorak održati govor o Iraku što će ga prenositi televizije, u svojem je tjednom radijskom obraćanju u subotu najavio kraj borbene misije.

"Kao kandidat za predsjednika, obećao sam završiti ovaj rat. Kao predsjednik to i činim", rekao je i dodao "Vratili smo kući više od 90.000 vojnika otkako sam preuzeo dužnost".

Preostalih 49.700 američkih vojnika zaduženih za savjetovanje i pomoć iračkoj vojsci, trebali bi napustiti zemlju do kraja 2011.

Bijela kuća zadnjih je mjeseci isticala da su Iračani sposobni preuzeti skrb za sigurnost svoje zemlje, ali i da će im SAD nastaviti pomagati.

Washington će i nakon potpunog povlačenja iz Iraka ostati dugoročno angažiran u Iraku, poručio je američki potpredsjednik Joe Biden.

"Rat nije gotov", opasnosti još postoje i sve "dok i posljednjega vojnika ne izvučemo odavde, naše obveze ne prestaju", rekao je američki vojni zapovjednik u Iraku, general Raymond Odierno.

Bude li potrebno SAD će se vratiti u borbene operacije, naglasio je.

No Irak je posljednjih tjedana izložen nizu napada u kojima je ubijeno više desetaka ljudi. Samo u proteklom tjednu više od 60 ljudi je ubijeno, ponajviše policajaca, a više od 300 ranjeno u nizu napada.

Ti napadi dozivaju u sjećanje najgore trenutke u 2006. i 2007., kada je pobuna bila na vrhuncu i svakog mjeseca pogibalo je 2.000 ljudi u sektaškom nasilju između sunita i šijita ili u napadima pobunjenika.

Od početka 2010., 300 Iračana svakog mjeseca umire nasilnom smrću.

Glasnogovornik Bijele kuće Bill Burton komentirao je to riječima kako "nažalost, ima onih koji žele da napori u Iraku ne uspiju pa će se nasilje zacijelo nastaviti", ali je rekao da je "općenito, nasilje u padu".

Irački premijer Nuri al-Maliki optužuje Al Kaidu i članove bivše stranke Baas da žele potkopati povjerenje naroda u spremnost iračkih sigurnosnih snaga.

Analitičari, međutim, upozoravaju da su političku krizu izazvale političke stranke nesposobne formirati vladu šest mjeseci od izbora.

Ni premijer Al-Maliki, kojemu je istekao mandat, niti bivši šef vlade Iyad Alavi nisu uspjeli oformiti većinsku koaliciju u parlamentu.

I dok Al-Maliki tvrdi da su napadi zadnji trzaji pobunjenika u agoniji, mnogi Iračani kažu da je nemogućnost formiranja vlade posljedica osobnih ambicija političkih vođa.

Michael O'Hanlon, stručnjak za Irak pri Brooking Institution u Washingtonu uvjeren je da budućnost zemlje ne ovisi o vojnicima na terenu već o političkoj volji.

"Ne bude li brzo stvorena vladina koalicija, mnoge rane vezane uz sektaške sukobe (između sunita i šijita) mogle bi se opet otvoriti", rekao je.

U odgovoru na pitanje je li američka intervencija u Iraku pomogla da demokratski proces zaživi u regiji, stručnjaci su podijeljeni.

Bolan put formiranja iračke vlade morat će dovesti do poboljšanja "i to je velika etapa u dobrome smjeru, ne samo za Irak već i za regiju", drži Marina Ottaway iz Carnegie Endowmnet for International Peace.

Stephen Biddle, stručnjak iz Council on Foreign Relations, kaže kako je prerano ocjenjivati je li demokracija uhvatila korijena u Iraku, ali upozorava na negativan domino efekt u regiji.

"Mnogi koji su težili demokraciji u regiji, pogledat će na Irak i reći 'ako je to rezultat demokracije, ne, hvala'".